Einstein ne zna šta je vrijeme

Vrijeme nije koordinata (ni u jednom koordinatnom sistemu), nije broj, nije linija,....

Mislim da znam šta su koordinatni sistemi, kako su nastali i čemu služe i šta je koordinata.

 To znanje održava me u uvjerenju da bilo koja koordinata (u bilo kojem koordinatnom sistemu) nije ono što se uz pomoć te koordinate može opisati i geometrijski predstaviti.

Analogija: Bilo koji govorni iskaz (jedna riječ, ili više njih) nije ono što se tim može opisati i predočiti. Ni jedna slika nije ono što se njome može prikazati i opisati. Geometrijske pojmove i sadržaje, pojam broja i geometrijsko predstavljanje tog pojma -  ne poistovjećujem sa fizičkom stvarnošću i njenim sadržajima. Nikad ne poistovjećujem fizičke pojmove: brzina, sila, ubrzanje,...., sa geometrijskim pojmom – vektor (sile, brzine, ubrzanja,...).

Ni jedan pokret , ni jedan znak, nije ono što se njime može predstaviti i opisati (pokreti tijela – mimika, slova i pismo -  kao znaci za govor, itd).

Jutrošnja dva sata (od 6 do 8 sati) nisu nikome i nigdje – koordinata - za bilo koga, a pogotovu nisu to za prirodu i njene raznovrsne i mnogobrojne promjene, u bilo kojem fizičkom sadržaju i zbivanju,  u bilo kojem koordinatnom sistemu, pa ni u bilo kojem  „četvero-vektoru“.
Predpostavljam da i vi znate šta su koordinatni sistemi i šta je koordinata. Vjerujem da znate ko je to sve osmislio i u koje svrhe se koristi, čemu služi. Zato, pokušajte razumjeti sljedeći iskaz, ovako kako piše - vrijeme nije koordinata ni u jednom koordinatnom sistemu. Slika kuće - nije kuća. Riječ vrijeme - nije vrijeme.
Kako možete tvrditi da je vrijeme koordinata?!
Ako u koordinatnom sistemu brojčane podatke predstavim linijom i kažem da su to podaci o čokoladi na mom stolu praćeni u toku posljednja dva sata - koji to bolesni um može tvrditi da je to čokolada?! Podaci i prikaz u koordinatnom sistemu ne mogu biti čokolada nikad i ni za koga!
Hajde što je griješio Albert Einstein i njegov kućni prijatelj (senilni) H. Minkowski, ali vi bar možete razlučiti fizičku stvarnost od njenog brojčanog i geometrijskog predstavaljanja pomoću koordinatnog sistema.  Možete se vi ljutiti i buniti koliko god hoćete što sam upotrijebio izraz "bolesni um", ali ne vidim bolji i prikladniji izraz za one koji ne razlikuju tvorevinu ljudskog uma (koordinatne sisteme i koordinate) i onoga što ne zavisi od koordinatnih sistema, pravaca, dužina i vektora.
Vrijeme - nije koordinata!
VRIJEME je apstraktan pojam, koji formira ljudska svijest.
VRIJEME je odraz promjena ("brzina promjene") fizičke stvarnosti u ljudskoj svijesti.
Vrijeme bi shvatali sa istim smislom i sadržinom i onda kada svjetlost uopšte ne bi postojala (ili kada bi mi , ljudi, bili u vječitom mraku, ko šišmiš).
Za shvatanje sadržaja i smisla pojma vrijeme nije nam potrebna ni matematika, ni geometrija, ni svjetlost (nemaju uticaja na sadržinu i poimanje vremena, vrijeme je neovisno od sva tri pobrojana sadržaja).
Albert Einstein - ne zna šta je VRIJEME! Ne znaju to ni sljedbenici "naučne religije dvadesetog vijeka"!
Vrijeme nije broj, nije linija, nije koordinata,...Svaki fizičar (od A. Einsteina do S. Hokinga) koji tvrdi da je vrijeme četvrta koordinata u kvadrivektoru prostor-vrijeme ne zna šta je vrijeme, ne zna šta je koordinatni sistem, i treba takve nazvati - "fizičar"!
Trebalo bi im zadati domaću zadaću: Po stotinu puta napišite odgovor na pitanja: Šta je vrijeme? Šta je koordinatni sistem? Valjda bi nakon toga znali razlikovati te pojmove!

Pojam VRIJEME pripada svim naukama, prirodnim i društvenim (istoriji, biologiji, hemiji, psihologiji, genetici, matematici, astronomiji, fizici, ekonomiji, ...). Ni jedna nauka nema privilegiju na sadržaj niti na definiciju pojma vrijeme.

Do 1905. i 1908. godine svi ljudi na svijetu nisu imali problema sa ispravnim shvatanjem i razumijevanjem iskaza: Vrijeme nestanka dinosaura, vrijeme krstaških ratova, vrijeme humanizma i renesanse, za vrijeme ledenog doba, vrijeme vladavine Napoleona u Francuskoj, vrijeme sjetve i vrijeme žetve.

Shvatanje pojma vrijeme, neki ljudi (manjina u svijetu), imaju problema od kako su (glupi) fizičari preuzeli ulogu filozofa, logičara, psihologa, lingvinista, matematičara,.... Fizičari pišu o vremenu, a da sami nemaju jasnu i preciznu definiciju tog pojma. Moglo bi se slobodno reći da, ne samo nemaju definiciju, već i ne razumiju najraznovrsnija značenja sadržaja tog pojma.

Pojam vrijeme ima mnogo dublje i šire značenje od pojma vremena u fizici, a pogotovu od upotrebe tog pojma u nekoj užoj oblasti same fizike.     

Ako laže koza - ne laže rog!

Lorencove formule za transformaciju koordinata nisu suprotne klasičnoj fizici i Euklidovoj geometriji. Jedino što je suprotno klasičnoj fizici i Euklidovoj geometriji su Ajnštajnovi govorni iskazi, Ajnštajnovo govorno tumačenje navedenih algebarskih, geometrijskih i fizičkih istina.

Kako je matematička logika neumoljivo precizna, logika koja ne poznaje sve one govorne iskaze koji se koriste kod izvođenja Lorencovih transformacija, mene je zainteresovala algebarska, fizička i geometrijska istina koja će važiti za sve moguće brzine: 0 < v < c < ∞, i to ne samo kada je c - brzina svjetlosti u vakumu. Takva istina treba odgovarati i Ajnštajnovim formulama u STR, te Ajnštajnovim formulama i govornim iskazima za masu i energiju, te Lorencovim formulama za transformaciju koordinata. Smisao Lorentzovih transformacija potražite u Maksvelovim jednačinama, a ne u Ajnštajnovim tumačenjima tih formula.

Tragajući za istinom došao sam do sljedeće spoznaje o međuzavisnosti Lorentzovih dužina i odgovarajućih vremenskih intervala za te dužine:

U svakom, bilo kojem konkretnom primjeru inercijalnih kretanja, navedene Lorencove veličine su međuzavisne (algebarski, fizički i geometrijski):

Navedena jednakost je tačna, (istinita - algebarski, geometrijski i fizički u skladu sa Euklidovom geometrijom i klasičnom fizikom) za svako moguće jednoliko kretanje brzinom v  "materijalne tačke" i za sve moguće brzine: 0 < v < c < ∞. Ispisat ću taj isti algebarski iskaz i u sljedećemo obliku:

Lorentzove formule za transformaciju koordinata imaju sljedeće značenje (objektivno, istinito, u skladu sa klasičnom fizikom i Euklidovom geometrijom): . Dužina BN je po Lorencu dužina x'+vt'. Dužina PC = PN = x = ct. PB = PT = x/n = vt. Dužina CL = LN = x' = ct'. Dužina BL = LT = x'/n = vt'.  BC = NT = x - vt , BN = CT = x' + vt'.

  ........ i......

U navedenim algebarskim iskazima geometrijskih dužina možete koristiti brzine bilo kojih skalarnih vrijednosti i bilo kojeg međusobnog relativnog odnosa c/v = n > 1. Naravno, slike će izgledati drugačije od navedene slike crtane za n = c/v = 5/3. U svim konkretnim primjerima koje osmislite vrijednost "gama faktora" će imati sljedeće značenje:

U svim tim mogućim primjerima koje osmislite Lorentzove koordinate imaju sljedeće objektivno značenje:

    ......  i   ......

Ovako ispisano nemate u udžbenicima, ali vam može pomoći da bez ikakve "tajanstvenosti", "dilatacije vremena", ili "kontrakcije dužine", dakle sasvim objektivno i u skladu sa "klasičnom fizikom" i Euklidovom geometrijom" sagledate Lorentzove transformacije i Ajnštajnove formule u STR. Odbacite li Einsteinove govorne izjave razmišljanja i tumačenja imat ćete realnu sliku i realan osnov za eksperimentalnu provjeru i potvrdu istinitosti algebarskih i geometrijskih istina iskazanih tim formulama!

Ne vjerujte Mladenu Martinisu - vjerujte sebi i vlastitoj pameti! "Ako laže koza - ne laže rog"!

Provjerite i uvjerite se

U sljedećim algebarskim zapisima (formule) geometrijskog opisa (crteži, geometrijsko predstavljanje) fizičkih zbivanja oznaka t’ odnosit će se na Ajnštajnov vremenski interval:

    (formula 1.)

     ( formula 2.)

opisuju stvarna i moguća relativna kretanja i dužine na ovoj slici:

C’C = 2ct , B’B = 2vt, C’B = ct + vt , BC = ct – vt, PC = PN = x = ct , PB = PT = x/n = vt ,

BN = CT = 2ct’ , AT = 2vt’ , AC = 2l0 .

BN : PN =  

Saberemo li formilu 1. i 2. dobit ćemo istinit algebarski i geometrijski iskaz:

formula 3.)

Oduzmemo li formulu 2.) od formule 1.), također ćemo dobiti istinit algebarski i geometrijski iskaz:

   formula 4.)
Iz formula 3. i 4. možete spoznati neke nove informacije o relativnim odnosima veličina koje Ajnštajn koristi u STR. Provjerite i uvjerite se u istinitost navedenih iskaza.

Pomnožimo li formule 1. i 2., također ćemo dobiti istinite algebarske i geometrijske iskaze:

formula 5.)

Ova formula vam ukazuje na neke nove istine i činjenice. Provjerite ih i uvjerite se da je






Također provjerite i uvjerite se da je istinita i sljedeća algebarska relacija

 



Ako formulu 1. podijelimo formulom 2. također ćemo dobiti neke nove i istinite iskaze:

formula 6.)

I ovdje imate neke nove informacije, koje možete provjeriti i u njih se sami uvjeriti.

Sve navedene algebarske relacije i geometrijske istine tačne su za sve moguće brzine 0 < v < c , bilo kojih intenziteta i bilo kojeg međusobnog relativnog odnosa
 1 < n = c/v .
Ukoliko imate hrabrosti razmišljati vlastitom glavom (koristiti vlastitu pamet) onda bi trebali i mogli izvesti zaključak:
Albert Ajnštajn nije temeljito analizirao i promišljao o algebarskim i geometrijskim činjenicama na koje nas upućuju prethodne formule (relacije).


——
U narednim formulama (algebarski zapisi) geometrijskog opisa i predstavljanja veličina oznaka t’ odnosit će se na Lorentzov vremenski interval:





i Lorencove dužine x’ = ct’ , vt' = x'/n i x = ct , vt = x/n.

Tek Ajnštajnovi govorni iskazi i govorna tumačenja značenja tih algebarskih i geometrijskih istina narušavaju logiku geometrijske i fizičke stvarnosti!

Volim

Budite prvi koji/a voli članak.

Početak_početaka

 Šta je TAČKA? Koji su njeni atributi (svojstva, osobine)?
 Tačka nema ni jedno svojstvo, ni jedan atribut, odsustvo svega što umijemo zamisliti.
Bez obzira što se tačka ne definiše trebali bi se dogovoriti šta podrazumijevamo, po sadržaju i smislu, kad izgovorimo riječ - "tačka", ili kad stavimo oznaku za taj pojam "tačka" - P .
Polazno mišljenje, polazni stav, premisa, početak posmatranja, početak brojanja, presjek, ....???
Općenito - tačku nije moguće definisati. Pojam - tačka - stičemo intuitivno tokom našeg fizičkog i psihičkog razvoja nakon rođenja.
Tačku nije moguće izdvojiti mimo ljudske svijesti, jer nju i formira ljudska svijest.
Tačka je NEŠTO i NIŠTA!
 Postoji li tačka?
 Dok je zamišljamo ona (za nas) postoji. U tom smislu tačka i postoji i ne postoji! Zato i za sve druge fizičke, geometrijske, matematičke i logičke pojmove i sadržaje - koji su formirani pomoću pojma tačka, ili se tretiraju pomoću tog pojma i na njemu izvedenim pojmovima - i postoje i ne postoje.
Tačka je: zamišljeno mjesto u prostoru, granica na liniji, početak intervala, kraj intervala.
Šta je: linija, ravan, prostor? Šta je "mjesto" (u prostoru i vremenu)?

Šta je tačka u geometrijskom smislu?

 Početna tačka - P!     Početak posmatranja, presjek koordinatnih osa pravouglog koordinatnog sistema, početna tačka prostora i vremena,  polazište, ....Poredbena tačka P.
Posmatrana tačka P', tačka u kretanju u odnosu na tačku P, pokretna tačka P'.
Najjednostavniji pojam (po obliku i sadržaju) koji sadrži pojmove: sve i ništa, konačno i beskonačno je - prava linija. Koordinatne ose su pogodan primjer za shvatanje pojmova pravac, prava linija, tačka na liniji. Koordinatne ose nisu "zakrivljene", "savijene", pripadaju beskrajnom svemirskom prostoru. Također to je pogodan primjer za istaknuti vezu između prirode (fizičke stvarnosti), geometrije i algebre. Svaka od ove tri zasebne oblasti ima svoje pojmove, vlastite aksiome i pravila. Algebra i geometrija su ljudske tvorevine (tvorevine ljudskog uma, apstrakcije) koje su ljudi osmislili za lakši i precizniji (preciznije od govornih iskaza i opisa) opis prirode i prirodnih pojava. Fizička stvarnost nije ovisna od naših apstrakcija (geometrije i algebre), nije ovisna od naših algebarskih i geometrijskih modela.

Šta je "materijalna tačka"? Postoji li "materijalna tačka"? Koja su njena svojstva?
U Specijalnoj teoriji relativnosti pojam TAČKA ima višestruko značenje (u zavisnosti čije tekstove čitate): geometrijski pojam tačka, fizički pojam materijalna tačka, mjesto u prostoru, mjesto u vremenu, sat, posmatrač, koordinata, trenutak, moment, ....