Moja boja je crna
Ja molim slikara što stvarada sluša savjete moje:
Slika svijeta nije dobra,
ako nema crne boje.
A, on kroz bijelo vidi sve,
pa, zato, i ne zna da sam tu,
a ja sam dio onih
što postoje i žive!
------
Poštovani S. Hawking, čitam da vi o svjetlosti znate mnogo. Na osnovu tog znanja došli ste do spoznaja čak i kada i kako je Svijet nastao. Čudi me da još neznate i gdje je nastao?! Meni izgleda sasvim logičan zaključak: Ako ne znate gdje je nastao - ne znate ni kad je nastao.
Čitao sam neke vaše knjige, ali u njima nisam našao odgovor
na pitanja koja me posebno interesuju:
1.) Što je vrijeme?!
2.)
Kolika je brzina prostiranja mraka?
Iz onoga što ste pisali ne vidi se da znate šta je vrijeme,
a o brzini prostiranja mraka niste ni razmišljali!
Što je mrak? Kako nastaje i kako nestaje? Kako se prostire u vakuumu? Kojom brzinom i kojim smjerovima se mrak prostire? Može li se mrak kontrahirati, dilatirati, savijati, zakretati,...
Vaše pogrešno shvatanje pojmova prostor i vrijeme, poistovjećivanje geometrijskih pojmova sa fizičkim pojmovima, vode vas u mistiku, stranputicu, zabludu! Umjesto da propagirate istinu (u nauci) vi propagirate neistinu i mistiku!
Svjetlost nije odgovorna za poimanje prostora i vremena. Ista shvatanja prostora i vremena imali bi i kada svjetlost uopšte ne bi postojala, i kada bi mi bili slijepi ko šišmiš (živjeli u vječnom mraku)!
-------
Neki svjetionik ima jak izvor svjetlosti koju šalje u okolinu. Svjetionik napravi jedan puni obrt za tri sekunde. Otvor za svjetlost je polukružnog oblika (možemo kombinovati ravan u kojoj je postavljen, zakrenut). Kako će izgledati u prostoru oko svjetionika osvijetljeni i neosvijetljeni dio? Koliki razmak će biti između osvijetljenog i neosvijetljenog dijela prostora (rastojanje računamo u ravni okomitoj na ravan polukružnog otvora reflektora, tj okomitoj na osu obrtanja)?
Postavljeno pitanje ("kolika je brzina prostiranja mraka") ima više ciljeva, i ima dublji smisao (u cilju promišljanja o prostoru, vremenu i Einsteinu) nego što će se to učiniti na prvi pogled (površnom čitaocu).
Brzina prostiranja mraka (između dva "osvijetljena" dijela prostora) pogodna je i za shvatanje neovisnosti brzine kretanja svjetlosti (neovisno od kretanja budućeg detektora i neovisno od kretanja emitera svjetlosti). Pogodno je da zamislimo i "putnika" koji se kreće brzinom svjetlosti i neovisnost shvatanja vremena od brzine prostiranja svjetlosti ili brzine prostiranja mraka (za "putnika" je sasvim nebitno da li putovao ispred ili iza jednog, a ispred drugog zamišljenog "snopa", "roja", fotona. Umjesto fotona možete zamisliti i neutrine (koji putuju brzinom svjetlosti c).
Primjer je prikladan i da lakše osmislimo šta bi bilo da "preteknemo" svjetlost (ama baš ništa posebno, osim odbacivanja Einsteinovih pogrešnih zaključaka o prostoru i vremenu). Ništa se ne bi promijenilo u realnom svijetu i da smo konstatovali da su neutrini putovali brže od svjetlosti (isto bi shvatali sadržaje pojmova kretanja, prostora i vremena).
Odbacivanjem Einsteinove STR nećemo umanjiti naše spoznajne mogućnosti, čak ćemo ih uvećati, oslobodit ćemo se mističnih shvatanja prostora i vremena. Sve više ljudi pronalazi i način kako prevladati Einsteinova pogrešna shvatanja.
Svi koji poštuju svoj vlastiti um i razum, koji razmišljaju svojom, a ne tuđom, glavom trebalo bi da pridruže svoj potpis ovoj listi http://twinparadox.net/ .
Što je mrak? Kako nastaje i kako nestaje? Kako se prostire u vakuumu? Kojom brzinom i kojim smjerovima se mrak prostire? Može li se mrak kontrahirati, dilatirati, savijati, zakretati,...
Vaše pogrešno shvatanje pojmova prostor i vrijeme, poistovjećivanje geometrijskih pojmova sa fizičkim pojmovima, vode vas u mistiku, stranputicu, zabludu! Umjesto da propagirate istinu (u nauci) vi propagirate neistinu i mistiku!
Svjetlost nije odgovorna za poimanje prostora i vremena. Ista shvatanja prostora i vremena imali bi i kada svjetlost uopšte ne bi postojala, i kada bi mi bili slijepi ko šišmiš (živjeli u vječnom mraku)!
-------
Neki svjetionik ima jak izvor svjetlosti koju šalje u okolinu. Svjetionik napravi jedan puni obrt za tri sekunde. Otvor za svjetlost je polukružnog oblika (možemo kombinovati ravan u kojoj je postavljen, zakrenut). Kako će izgledati u prostoru oko svjetionika osvijetljeni i neosvijetljeni dio? Koliki razmak će biti između osvijetljenog i neosvijetljenog dijela prostora (rastojanje računamo u ravni okomitoj na ravan polukružnog otvora reflektora, tj okomitoj na osu obrtanja)?
Postavljeno pitanje ("kolika je brzina prostiranja mraka") ima više ciljeva, i ima dublji smisao (u cilju promišljanja o prostoru, vremenu i Einsteinu) nego što će se to učiniti na prvi pogled (površnom čitaocu).
Brzina prostiranja mraka (između dva "osvijetljena" dijela prostora) pogodna je i za shvatanje neovisnosti brzine kretanja svjetlosti (neovisno od kretanja budućeg detektora i neovisno od kretanja emitera svjetlosti). Pogodno je da zamislimo i "putnika" koji se kreće brzinom svjetlosti i neovisnost shvatanja vremena od brzine prostiranja svjetlosti ili brzine prostiranja mraka (za "putnika" je sasvim nebitno da li putovao ispred ili iza jednog, a ispred drugog zamišljenog "snopa", "roja", fotona. Umjesto fotona možete zamisliti i neutrine (koji putuju brzinom svjetlosti c).
Primjer je prikladan i da lakše osmislimo šta bi bilo da "preteknemo" svjetlost (ama baš ništa posebno, osim odbacivanja Einsteinovih pogrešnih zaključaka o prostoru i vremenu). Ništa se ne bi promijenilo u realnom svijetu i da smo konstatovali da su neutrini putovali brže od svjetlosti (isto bi shvatali sadržaje pojmova kretanja, prostora i vremena).
Odbacivanjem Einsteinove STR nećemo umanjiti naše spoznajne mogućnosti, čak ćemo ih uvećati, oslobodit ćemo se mističnih shvatanja prostora i vremena. Sve više ljudi pronalazi i način kako prevladati Einsteinova pogrešna shvatanja.
Svi koji poštuju svoj vlastiti um i razum, koji razmišljaju svojom, a ne tuđom, glavom trebalo bi da pridruže svoj potpis ovoj listi http://twinparadox.net/ .
Nema komentara:
Objavi komentar