Istine u STR - objasnite bez STR

Za lakše i preciznije iskaze o fizičkim zbivanjima u našoj okolini koristimo geometriju i algebru. Geometrija i geometrijski oblici su posrednik (pomoćno sredsvo) između fizičke stvarnosti i algebre. Algebrom iskazujemo kvantitativne odnose između veličina fizičke stvarnosti. Upoređujući veličine iste vrste, kvantitativne veličine iskazujemo mjernim brojevima. Relativne odnose među fizičkim veličinama i njihovu međusobnu povezanost iskazujemo pomoću algebarskih zapisa - formula.
Sledećom slikom geometrijski predstavljamo moguća fizička zbivanja - kretanja po pravcu, promjenu međusobnog položaja, relativna kretanja.

P - početna tačka, početno mjesto (u prostoru), početni trenutak (u vremenu), presjek koordinatnih osa pravouglog (ili bilo kojeg drugog) koordinatnog sistema, početak posmatranja, poredbeni sistem ....
Sve ostalo što želimo iskazati, opisati, uporediti, geometrijski predstaviti, algebarski zapisati, uključuje tu početnu tačku P - početka svih početaka. Bez te početne tačke P nema ni "pokretnog" ni "nepokretnog" pravouglog koordinatnog sistema!
Geometrijski prikaz i algebarski zapis PC = PC' = ct  i  PB = PB' = vt , mislim, da ni jedna "teorija" neće dovesti u pitanje, ili dovesti u sumnju njegovu jasnoću, njegovu geometrijsku i algebarsku istinitost i njegov smisao.
Iz navedene slike, bez ikakvih "teorijskih sranja" i detaljisanja, možemo formirati čiste, jasne i nedvosmislene geometrijske i algebarske iskaze:
PC' + PB = BC' = ct + vt = (c + v) t.
Vraćam se ovom pitanju ponovo zbog "prepametnih" fizičara i matematičara, koji iz raznih razloga osporavaju geometrijsko predstavljanje i algebarsko opisivanje dužine BC' = B'C = (c + v)t.
Crtež je crtan u omjeru PB : PC = vt : ct = v : c = 1/n = 3 : 5 . Označit ću i konkretno PC = 5m i PB = 3m.
Dužine duži BC' = B'C = ct + vt = (c + v)t = 5m + 3m = 8m biće takve ma o kojim skalarnim vrijednostima brzina 0 < v < c< govorili. U svim posebnim i konkretnim primjerima biće sačuvan odnos PC/PB =c/v = n = 5/3, za sve moguće brzine c i v datog omjera.

Vraćam se ponovo ovom pitanju, ne toliko zbog "glupe" teorije , već zbog odgovora koji mi je uputio Thomas Smid: "Zbog načela invarijantnosti od brzine svjetlosti, izrazi poput c+v i c-v nisu dozvoljeni. Dodavanje brzina je dopušteno samo za materijalne čestice. Na moje stranice http://www.physicsmyths.org.uk/lightspeed.htm sam dao primjer da objasni ovo" ...:
Uzalud sam mu pokušavo objasniti da se ovdje ne radi o "dodavanju brzina", već o međusobnoj relativnoj brzini dva neovisna objekta, koji se kreću po istom pravcu i u suprotnom smjeru svojim vlastitim brzinama c i v u odnosu na početnu tačku P . T. Smid se "branio" šutnjom i ignorisanjem (što je najubjedljiviji argument "relativista" u razmjeni mišljenja o Einsteinovoj STR), mada T. Smid nije "relativista".

To što te dužine mogu iskazati i pomoću brzine c i odgovarajućeg vremena nikako ne daje za pravo tvrdnji:
"Njihova međusobna relativna brzina je svakako c ili manja od c" koja se temelji na Einsteinovoj promašenoj logici i pogrešnoj teoriji o prostoru i vremenu.
Istina o navedenom geometrijskom predstavljanju i algebarskom opisivanju mi je bitna (veoma važna) zbog sljedeća dva algebarska zapisa geometrijskog opisa fizičkih zbivanja:

Ne samo da je A. Einstein površno (ili nikako) analizirao geometrijski, algebarski i fizički smisao tih iskaza, već to kao da izbjegavaju analizirati fizičari i matematičari i nakon 1905. godine pa sve do današnjih dana!?
Dovoljne su nam ove dvije jednakosti pa da iz njih izvedemo Einsteinove formule i Lorencove "boost" transformacije koordinata u STR, bez ikakve potrebe za "dilatacijom" vremena ili "kontrakcijom" duljina. Iz navedene dvije formule mogu se iskazati i logički objasniti algebarski i geometrijski smisao  Ajnštajnovih i Lorencovih formula u STR. Odbacite li Ajnštajnova razmišljanja i pogrešna tumačenja tih formula (algebarskih iskaza) imat ćete istine bez Specijalne teorije relativnosti, sa ispravnim shvatanjem prostora i vremena - bez ikakvih sumnji, dilema i paradoxa. Sve lako shvatljivo i objašnjivo.

Gospodine T. Smid, naveo sam više razloga za "invarijantnost" brzine c i onda kada brzina c nije brzina svjetlosti u vakuumu. Razumijem zašto to "ublehe" ignorišu, ali ne razumijem zašto Vi to ignorišete!?

Znanje i ne znanje

Nekada je bila aktuelna izjava: „Samo izuzetni (rijetki) umovi mogu shvatiti Ajnštajnovu teoriju relativnosti“! Često se pominje i izjava: "A, tko je treći"?! (koja se pripisuje Edingtonu, kada mu je netko rekao da postoje samo tri čovjeka u svijetu koji razumiju TR)

Dilema: Ili je Einstein nejasan i ne razumljiv u svojim iskazima (nije znao objasniti), ili su drugi „glupi“ (nisu mogli shvatiti). Ajnštajnovu STR nisu prihvatali mnogi fizičari i matematičari, počev od Michelson, Poancare, Tesla, ...(http://aeris.host56.com/index.html,
Tesla: "... izvanredno matematicko odelo koje fascinira, sljasti i pravi ljude slepim na greske koje se provlace ispod. Teorija je kao prosjak obucen u roze za koga neuki ljudi misle da je kralj...
zastupnici ove teorije su briljantni ljudi, ali oni su metafizicari pre nego naucnici." (New York Times, 11 July 1935, p 23, c.8)) Dingle, Ives, Lovejoy, Cullwick, Jeffreys

Slično stanje vlada i dan-danas. Oni koji „shvataju“ TR ne znaju je objasniti drugima, onima koji je „ne shvataju“. Tko je u svemu ovome lud, zbunjen, normalan - oni koji "razumiju" ili oni koji "ne razumiju" STR?!

Da ne pišem opširan „elaborat“ na ovu temu pogledajte sažete iskaze iz STR vezane za relativna kretanja brzinom c = n v, za n = c/v = n = 2/1.
Na nacrtanom crtežu je PC = PN = CN = a = ct.    PB = BC = ct/n = b = vt.
 Kolika je dužina duži BN = h?!
Na pitanje umijete odgovoriti i bez koordinatnih sistema, bez koordinata, bez pominjanja "mjesta u prostoru", "mjesta u vremenu", "relativnost istodobnosti", "sinhronizacije satova", "posmatrača", "dilatacije vremena", "kontrakcije dužina", Lorenca i njegovog faktora, niti Lorencove formule za transformaciju koordinata, ....

Kada vam kažem: Dužina BN jednaka je Ajnštajnovoj dužini 2ct',
 jednaka Lorencovoj dužini (x' + vt'), tko je sad ovdje "glup", a tko "pametan". Tko ne umije objasniti, a tko ne umije napisano shvatiti?! Tko vlada znanjem, a tko ne razumijevanjem (rečenog)?!

Na ovom crtežu PN : PB = ct : vt = n = 5 : 3
Nisam pomenuo ni "četvero-vektor", ni Minkowskog, ni Rimana, ni Kalabija. Nisam pomenuo ni postulate STR ni invarijantnost brzine c, niti njenu skalarnu vrijednost.
Pored svega toga vi ćete pravilno iskazati brojnu vrijednost Lorencovog faktora h : a i njegove recipročne vrijednosti "gama faktora" = a : h,
ili "beta faktora" = PB : PN = v/c = 1/n.
 Potpuno jednoobrazno tretirat ćete sve moguće brzine 0 < v < c, bilo kojih skalarnih vrijednosti, i bilo kojeg njihovog relativnog odnosa c/v = n > 1.

Na sljedećem crtežu je PN : PB = ct : vt = n = 5 : 4. Ista pitanja, ista tehnika računanja i bez koordinatnih sistema ("nepokretnog", sa koordinatnim početkom u tački  P, "pokretnog", sa koordinatnim početkom u tački B), i opet ćete moći iskazati vrijednost Lorencovog faktora = h : a, i njegove recipročne vrijednosti "gama faktora" = a : h , te iskazati relativne vrijednosti i za Ajnštajnove dužine i za dužine Lorencovih koordinata.

Na sve tri nacrtane slike iz zadanog odnosa n = ct/vt možete izračunati veličinu Lorencovog faktora.

Iz podatka da je na sljedećoj slici PC = ct = 13 jedinica mjere (može to biti i svjetlosna godina, ili metar,..) i da je PB = ct/n = vt = 12 jedinica mjere, možemo odmah ("napamet", "naizber") izračunati vrijednost Lorencovog faktora i njegove recipročne vrijednosti "gama faktora", i to za sve moguće brzine datog omjera n = c/v = 13/12, .
Profesorima Prirodno matematičkog fakulteta u Tuzli već dvadeset godina (uzalud) skrećem pažnju na navedene istine. To ih interesuje koliko i lanjski snijeg. Njih ne interesuje sljedeća međuzavisnost između "Lorencovih koordinata"!?

 (f-24) ,         

Također ih ne interesuje (ili čak nisu u stanju ni uočiti) različitost  sljedeća tri iskaza:

a) Invarijantnost brzine c svjetlosti u vakuumu

b) Invarijantnost brzine c

c) Invarijantnost konstante c . Koga treba da interesuje, možda moju polupismenu mater, ili mrtvog A. Ajnštajna?!